Suniti i šiiti dijele vjerovanje u jednog Boga, Kur'an, Poslanika Muhammeda ﷺ i pet temelja. Podjela je počela oko toga ko treba voditi muslimansku zajednicu nakon Poslanikove smrti: suniti su prihvatili Ebu Bekra i prve halife, a šiiti su smatrali da je Alija trebao biti nasljednik.
Potpuniji odgovor
Oko 85–90% muslimana su suniti, a oko 10–15% šiiti, uglavnom u Iranu, Iraku, Azerbejdžanu, Bahreinu i Libanu. Tokom stoljeća pojavile su se razlike u pravu, historiji i praksi: šiiti daju posebno mjesto Aliji i imamima iz njegove porodice i imaju vlastite zbirke hadisa i vlastita obilježavanja, kao što je Ašura.
Većina sunita i šiita živjela je jedni pored drugih u miru veći dio historije i na mnogim mjestima sklapaju mješovite brakove. Sukobi među njima uglavnom su bili politički, kao u ratovima posljednjih decenija. Obje skupine klanjaju prema Kabi, zajedno obavljaju hadž i uče isti Kur'an. Kur'an kaže vjernicima da se čvrsto drže Božijeg užeta i da se ne dijele.
And hold firmly to the rope of Allah all together and do not become divided. And remember the favor of Allah upon you - when you were enemies and He brought your hearts together and you became, by His favor, brothers. And you were on the edge of a pit of the Fire, and He saved you from it. Thus does Allah make clear to you His verses that you may be guided.
Indeed, those who have divided their religion and become sects - you, [O Muhammad], are not [associated] with them in anything. Their affair is only [left] to Allah; then He will inform them about what they used to do.
Ovaj odgovor slijedi većinsko sunnitsko razumijevanje i opće je učenje, a ne fetva. Gdje se muslimani razilaze, odgovor to kaže. Imate li vlastito pitanje? Napišite nam.
